iMac - All-in-One Desktop Computer

Sećam se dana pre nego što ću pazariti svoj prvi PC. Kasnije je vreme pokazalo da sam daleko od hardverskog entuzijaste i da mi je hardver zanimljiv samo u periodu pre nego što pazarim novi računar, ali sam tada čitao sve što se moglo naći o računarima.

Bila je to '98. godina i od magazina sam uglavnom kupovao Mikro. Za PC Press se nije uvek imalo para :) Ono čega se sećam iz jednog od tih starih brojeva Mikra je bio i članak o prvim iMacovima.

old-imac.jpg

Na slici gore nije taj članak, već nešto što sam našao na netu. Mikro verzija je bila dosta mračnija, sa tamnijim fotkama.

Prvi iMac je bio stvarno čudan računar - sve je bilo u kućištu monitora, imao je ručku na poleđini, ugrađene zvučnike, uvrnut miš i zanimljivu tastaturu, CD ROM direkt ispod ekrana... Uz sve to, dolazio je u nizu različitih boja:

imac-boje.jpg

To je stvarno bila sprava koja je odskakala od svega ostalog što sam mogao naći (sive kutije sa sivim monitorima, sivim tastaturama i sivim miševima). Par godina nakon toga, Steve Jobs je "progralisao" smrt CRT-ovima u Apple ponudi i predstavio "lampu":

Sa prvim iMacom Apple je krenuo u all-in-one desktop computer avanturu gde i dan danas prednjači u odnosu na sve konkuretne.

Pored starog sivila, PC kućišta sada dolaze u različitim bojama i prave ih od različitih materijala, ali i dalje mi izgledaju kao da nisu puno napredovali. To su i dalje ekstra bučne kante pored stola, pune skupe elektronike kojoj cena pada stravičnom brzinom, povezane šumom kablova na monitore, miševe i tastature koji dizajnom ne idu jedno uz drugo.

Ekstremnu proširivost i fleksibilnost što se nadogradnje tiče ostavljam entuzijastama koji svaka 3 meseca menjaju grafičke karte i procesore, dodaju diskove i ugrađuju vodena hlađenja. Moj lični izbor je uvek pre skladan dizajn sa pričom, iako isti možda dolazi uz neka ograničenja.

Česma sa Wow! efektom

gessi-tap.jpg

Zanimljiva fora na koju smo danas naleteli su česme (i dodaci česmama) koji čine ceo doživljaj korišćenja malo zanimljivijim.

Naime, umesto da voda samo teče iz česme, postoji sistem koji na osnovu temperature vode pali odgovarajuće svetlo i "boji" vodu. Ako je voda hladna upaliće se plavo svetlo, za vrelu vodu ide crveno, a za "taman" ljubičasto.

Svetlo navodno napaja mini turbina koju pokreće voda dok teče tako da nema cimanje sa kablovima i baterijama - ipak pričamo o česmi pobogu :)

gessi-collors.jpg

Na slici su Gessi Rettangolo Cascata česme, a cena je prava sitnica - model koji smo imali prilike da vidimo košta nešto sitno preko 100.000 dinara.

Naravno, postoji i geek varijanta za osetno manje novac - za dvadesetak dolara na ThinkGeek možete naći dodatak koji se navrne na česmu i sija drugačijom bojim u zavisnosti od temperature vode:

faucet-light.jpg

Italijani ih definitivno šiju po dizajnu, ali 'iljadu eura je 'iljadu eura :)

Da li ste vi videli neka zanimljiva rešenja stvari koje svakodnevno koristimo, a za koja nam ni na kraj pameti ne bi palo da mogu da budu interesantna i uzbudljiva?

Ako standard postoji, iskoristi ga!

U vreme kada većina proizvođač gura svoju priču što se punjača za telefon tiče, pravo je osveženje videti kako je taj problem rešio RIM. Umesto da koriste svoj standard, BlackBerry Bold (ne znam za ostale aparate) koristi klasičan Mini USB. Pomoću njega ga možete nakačiti na računar i puniti, a ako je odobren Mass Storage mod, onda se ponaša i kao USB disk.

Pored USB u Mini USB kabla u kutiji uz aparat dolazi i kasličan punjač koji se kači na električnu mrežu. Na raspolaganju su 3 priključka koji vam omogućavaju da isti punjač koriste na tri različita tipa utičnica.

Korišćenjem prihvaćenih standarda, dobijaju i proizvođači i korisnici.

Na primer, ja već imam jedan uređaj koji koristi Mini USB (foto aparat) tako da mi je u kancelariji uvek uštekan USB - Mini USB kabal na računaru. Kada skidam slike, prikačen je aparat, a kada mi treba da napunim telefon, samo ga nakačim. U stanu koristim punjač, a ako negde odem i zaboravim i jedno i drugo, veća je verovatnoća da ću naći nekog ko ima foto aparat ili štampač i ima USB kabal nego nekog ko ima BlackBerry i punjač na pozajmicu.

usb.jpg

O email klijentima

postbox.jpg

Danas Dragan pomenu Postbox. Pošto generalno imam slabost prema email klijentima (da li sam pominjao da mi je neostvareni san da napravim webmail aplikaciju?) i pošto je beta dostupna za besplatan download, odmah sam je skinuo da vidim o čemu se radi. Pokrenuo, podesio GMail (jako jednostavno) i otvorio par mailova koje je prve skinuo.

Hteo sam da vidim da li se kači kroz POP3 ili kroz IMAP da mi ne bi kojim slučajem brisao poruke sa servera pa sam otvorio settings dijalog za account. A tu poznata slika - Mozilla Thunderbird! Kasnije sam proverio i stoji - Postbox je zasnovan na Thunderbirdu. Mnogi će reći da je to dobra stvar jer se gradi na stabilnoj osnovi, ne rasipaju se resursi jer se nadgrađuje na hiljadama već utrošenih sati, a i projekat automatski nasleđuje sve što Thunderbird u budućnosti uradi itd. Sve to stoji i siguran sam da će Postbox naći hiljade poklonika i mušterija. Ali...

Kada god probam neki novi email klijent uvek doživim malo razočarenje jer uvek vidim propuštenu priliku da se za desktop klijente bude ono što je GMail bio za webmail aplikacije, prilika da se zaboravi sve što se do sada znalo o desktop email klijentima i napravi nešto sam drugačijom vizijom od "hajde da potučemo Outlook po broju ugrađenih mogućnosti" ili "hajde da Thunderbirdu dodamo social dimenziju" ili "hajde da prenesemo desktop interfejs u browser".

Iskreno mislim da postoji mesto za email klijent napravljen sa "hajde da napravimo email klijent koji će raditi kako ja želim pa makar se to kosilo sa svim konvencijama koje sada važe među desktop klijentima" vizijom. Trebalo bi da dođe neko i da na drugačiji i svež načim pristupu problemu koji se već godina rešava na isti način, neko ko će uraditi ono što je Basecamp uradio web baziranim alatima za upravljanje projektima ili Gmail webmail aplikacijama.

Da se malo protresu stvari...

ZeroHouse - samoodrživa kuća

Ne gledam TV pa i ne znam šta se tačno dešava, ali čujem od prijatelja da su mnogi radijatori širom Evrope hladni i da se ljudi smrzavaju. Stvarno je sranje kada čujem da je to mnogima pokvarilo Božić, a pokazuje koliko smo zavisni od raznih "mreža", izvora energije i ljudi koji ih kontrolišu.

Sasvim slučajno i potpuno nevezano za ovo priču sa gasom, pre par dana sam seo i gledao šta je sve dostupno od "zelenih" tehnologija u gradnji i proizvodnji energije prosečnim građanima. Jedna od zanimljivijih stvari na koju sam naleteo je ZeroHouse, montažna kuća koja u potpunosti funkcioniše bez priključenja na bilo koju mrežu:

zero-house.jpg

U pitanju je kuća koja nudi oko 65 kvadrata prostora za življenje. Kako bi bila autonomna, kuća ima niz mehanizama koji joj omogućavaju da koristi ono što nam priroda svakodnevno pruža:

  1. Energiju obezbeđuju solarni kolektori montirani na krov. Dovoljne su da obezbede grejanje i osvetljenje, ali i neke osnovne kućne uređaje kao što je TV i frižider. Navodno potpuno napunjene baterije daju autonomiju od do nedelju dana bez sunčeve svetlosti. Kako bi se optimalna temperatura očuvala unutar zidova uz minimum potrošnje energije, cela kuća je jako dobro izolovana najsavremenijim materijalima.
  2. Kuća skuplja kišnicu i koristi je za tehničku vodu (nisam siguran da li se koristi i za piće). Za cirkulaciju vode kroz kuću ne koriste se pumpe, već stara dobra gravitacija.
  3. Organski otpad se reciklira pomoću kompost jedinice koja mikro-organizmima pomaže da rade ono u čemu su dobri - razgrađuju materiju i proizvode đubrivo. Neprijatni mirisi koje ovaj proces proizvodi se ispuštaju kroz otvor na krovu.
  4. Sve je automatizovano i može da se kontroliše pomoću računara. Softver omogućava i hibernaciju sistema kada kuća nije u upotrebi.

Zbog cene od US$300.000+ ova kuća spada u high tech luksuznu robu koju će retki moći i želeti sebi da priušte. Ono što je meni zanimljivo i zbog čega pišem ovaj članak su primenjene tehnologije i koncepti i pametno korišćenje resursa koji su besplatni i dostupni svima - kišnica, solarna energija, gravitacija... Vetar i podzemne vode se takođe mogu iskoristiti za proizvodnju energije.

Dostupan je niz sistema koji omogućavaju kombinaciju mreže i uređaja koji proizvode energiju. Tako je već danas moguće imati kuću koja pruža izvestan stepen autonomije i oslanja se na mrežu samo kada alternativni izvor ne može da pokrije potrošnju.

Problem je što su ovi sistemi još uvek skupi. Vremenom, kako se budu razvijale i kako im cena bude padala, mnoge od ovih tehnologija će postati deo naše svakodnevice. Za sada je zanimljivo posmatrati kako se stvari razvijaju.

Ukoliko vas zanima, više detalja o ZeroHouse konceptu možete naći u ovom članaku na HowStuffWorks.

Astal čudnog imena

MILK ste možda već videli. Ako niste pogledajte šta sve ovaj stočić može na milk.dk. Skriveni kablovi, zanimljivi načini da se odlože stvari, podesiv po visini, a uz sve to nikog neće ostaviti ravnodušnim svojim izgledom.

milk.jpg

Da li u Srbiji postoji firma koja pravi sličan nameštaj? Ili bar ima alat i znanje da napravi nešto slično?